CERT RSS

Palo Alto Networks je upozorio da napadači aktivno iskorištavaju ranjivost njihovog PAN-OS vatrozida.

Radi se  o kritičnoj ranjivosti CVE-2024-3400 koja potencijalno omogućuje udaljenom, neautenficiranom napadaču izvršavanje proizvoljnog programskog koda (RCE).

Ranjive verzije proizvoda:

VerzijaRanjivi sustaviSustavi koji nisu ranjiviCloud NGFWN/ASviPAN-OS 11.1< 11.1.2-h3>= 11.1.2-h3PAN-OS 11.0< 11.0.4-h1>= 11.0.4-h1PAN-OS 10.2< 10.2.9-h1>= 10.2.9-h1PAN-OS 10.1N/ASviPAN-OS 10.0N/ASviPAN-OS 9.1N/ASviPAN-OS 9.0N/ASviPrisma AcessN/ASvi

Nacionalni CERT preporučuje što bržu primjenu zakrpa i/ili mjera mitigacije. 

Više o ranjivosti, mjerama mitigacije te indikatorima kompromitacije pročitajte na:

https://security.paloaltonetworks.com/CVE-2024-3400

https://www.volexity.com/blog/2024/04/12/zero-day-exploitation-of-unauthenticated-remote-code-execution-vulnerability-in-globalprotect-cve-2024-3400/

The post Ranjivost nultog dana PALO ALTO vatrozida omogućuje udaljeno izvršavanje kôda first appeared on CERT.hr.

Otvorene su prijave za Hackultet – prvo CTF natjecanje za studente u organizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER).

Hackultet se provodi u sklopu CARNET-ovog projekta e-Sveučilišta financiranog sredstvima Europske unije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Cilj natjecanja je podići svijest o važnosti primjene sigurnosnih mjera te izbjegavanju i ispravljanju mogućih sigurnosnih propusta u programskom kôdu, postavkama ili nekoj drugoj komponenti računalnog sustava.

Sudjelovati mogu samo studenti, u timovima od pet članova, koji imaju valjani studentski status u Republici Hrvatskoj i upisani su u tekuću akademsku godinu što dokazuju e-Zapisom o statusu studenta.

Natjecanje je ujedno dio kvalifikacijskog procesa izbora članova nacionalnog tima za European Cyber Security Challenge – ECSC natjecanje. Uvjet za daljnju kvalifikaciju u nacionalni tim i sudjelovanje u ECSC natjecanju je dob studenta – studenti rođeni 1. siječnja 1999. i kasnije.

Za sudjelovanje u Hackultetu potrebno je do 25. travnja 2024. godine:

• ispuniti prijavni obrazac za svoj tim (jedan član tima kao prijavitelj navodi sebe i ostale članove tima (ukupno pet osoba)
• upoznati se s Pravilima natjecanja
• popuniti sva polja obrasca za prijavu istinitim osobnim i kontakt podacima
• prihvatiti Pravila postavljanjem kvačice na polje “Potvrđujem da sam upoznat/a i suglasan/na s pravilima ovog natjecanja”
• prihvatiti GDPR suglasnost u prijavnom obrascu

Natjecanje će se provoditi od petka, 3. svibnja 2024. u 20 sati do nedjelje, 5. svibnja 2024. u 20 sati, a pristupiti mu mogu samo članovi prijavljenih timova s dobivenim korisničkim podacima za pristup natjecanju.

Sva dodatna pitanja natjecatelji mogu uputiti na adresu elektroničke pošte ctf@cert[.]hr.

Pravila natjecanja su dostupna na poveznici: Pravila natjecanja Hackultet

The post Otvorene su prijave za Hackultet first appeared on CERT.hr.

Upozoravamo građane na prijevaru putem plaćenih oglasa na društvenim mrežama. Prevaranti se predstavljaju kao odvjetnički ured specijaliziran za vraćanje ukradenih sredstava klijentima koji su pretrpjeli online prijevaru.

Ova prijevara je osmišljena s ciljem krađe osobnih podataka i novca građana.

U nastavku vam donosimo opis prijevare:

1. Prikazao vam se oglas na društvenoj mreži koji izgleda kao Slika 1 (u našem primjeru oglas je objavio profil naziva Refund Pay).
2. Klikom na oglas otvara se skočni prozor unutar Facebooka koji nudi besplatni pravni savjet za povrat novca nakon što ispunite obrazac. (Slika 2)
3. Zatim se otvara već ispunjen obrazac s kontakt podacima koje može pronaći na vašem Facebook profilu – ime, prezime, mail adresa i broj telefona. (Slika 3)
4. Traže da potvrdite kako ste izgubili novac ulaganjem u sumnjive projekte te da ste punoljetna osoba. (Slika 4)
5. Nakon predaje traženih podataka prikazuje se poruka „PRIMILI SMO VAŠU PRIJAVU! Zvat ćemo za 2 minute, budite spremni“ (Slika 5). Ispod teksta se nalazi poveznica na stranicu hxxps://terratrack[.]info/lander s Cash Recovery Pro logom na kojoj vas također traže unos podataka (Slika 6).

I ova prijevara ima obilježja phishinga, a koristi se za prikupljanje podataka koji kasnije mogu biti iskorišteni za kontakt i prijevaru. Nakon što dobiju vaše podatke, napadači ih koriste za prijevare koje započinju pozivima i uvjeravanjem da ćete dobiti povrat ukradenog novca u zamjenu za naplatu provizije ili vas traže podatke za uplatu novca.

Ako vas netko putem poziva traži broj tokena internet bankarstva, broj, bankovne kartice, datum do kad je ona valjana i kontrolni broj, budite sigurni da se radi o pokušaju krađe vašeg novca.

Ako ste upisali svoje podatke:

Obratite pažnju na mailove i pozive koje dobivate.

Ne odgovarajte na sumnjive mailove i pozive.

Prekinite komunikaciju čim prepoznate prijevaru. 

NE dijelite osobne podatke s nepoznatim osobama. 

NE slikajte osobne dokumente i ne šaljite ih nepoznatim osobama. 

NE uplaćujte novac nepoznatim osobama za sumnjive usluge ili ucjene. 

Za uplatu na Vaš račun je potreban samo IBAN!

NE podatke bankovne kartice ni TOKEN internet bankarstva!

Prijavite pokušaj prijevare i podijelite informaciju s drugima kako oni ne bi postali žrtve. 

Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 Slika 5 Slika 6

The post Upozorenje! Facebook prijevara s povratom novca first appeared on CERT.hr.

Nacionalni CERT je zaprimio nekoliko prijava pokušaja prijevare poznate pod nazivom „Domain Name Scam“. Ova vrsta prijevare već je poznata u svijetu, a špranca teksta je ovaj put prevedena na hrvatski jezik.

U ovoj prijevari napadači se predstavljaju kao registar domena, kontaktiraju vlasnike postojećih domena i uvjeravaju ih kako netko želi registrirati domenu sličnu njihovoj.

Primjer: ako ste vlasnik domene moja-stranica.hr, uvjeravat će vas kako su zaprimili zahtjev za registraciju domene moja-stranica.com.

Zatim će vas prestrašiti kako to može imati negativan utjecaj na vaše poslovanje te nude priliku da zakupite navedenu domenu prije nekog drugog.

Za registraciju domene na 10 godina traže jednokratno plaćanje u iznosu od 297,50 € i daju Vam rok od 72 sata za odluku kako bi vas prisilili na nepromišljenu odluku.

Upozoravamo građane da ne ulaze u komunikaciju s pošiljateljima ovakvih poruka, ne uplaćuju novac te da informiraju druge kako ne bi nasjeli na ovaj oblik prijevare.

U nastavku vam donosimo test poruke s indikatorima pomoću kojih možete prepoznati pokušaj prijevare.

TEKST PORUKE:

[Opći pozdrav]

Što se tiče vlasnika poslovanja [vaša domena.hr],

[Lažno predstavljanje]
Danas smo primili zahtjev za registraciju za [vaša domena.com]. Kako već imate [vaša domena.hr], dajemo vam prvu opciju registracije za [vaša domena.com] u skladu s Politikom za rješavanje sporova oko imena domena.    

[Izazivanje straha]
Ako druga tvrtka registrira ovo ime domene, to može imati negativan utjecaj na vaše poslovanje. Na primjer, moglo bi doći do nesporazuma između ta dva imena domena. Također, može doći do oštećenja imidža u ozbiljnim slučajevima.

[Lažna dobra ponuda]
Želite li radije registrirati [vaša domena.com] za sebe? Ako da, molimo vas da nam javite. Ako se slažete, povezat ćemo ime domene s vašom trenutačnom web stranicom. Ako posjetitelj unese [vaša domena.com], automatski će biti povezan s vašom trenutačnom web stranicom [vaša domena.hr].

[Traženje novca]
Troškovi iznose 29,75 € godišnje. Ime domene direktno se registrira na razdoblje od 10 godina. Ukupni troškovi iznose 297,50 € (jednokratno plaćanje za 10 godina, bez godišnjih plaćanja). Svi iznosi isključuju 25% PDV-a. Primjenjuju se uvjeti i odredbe koje možete pronaći na našoj web stranici.

[Krađa podataka]
Slažete li se s ovim prijedlogom? Tada potvrdite slanjem svojih podataka za račun (naziv tvrtke, OIB, adresa i ime kontakta).

[Pokušaj ostvarivanja komunikacije]
Ne slažete se? Molimo vas da nam također javite. Tada ćemo pristati na zahtjev treće strane. To znači da će oni steći prava na ime domene [vaša domena.com].

[Kratko vrijeme za odluku]
Molimo vas da nam javite u roku od 72 sata.

S poštovanjem,
Luka Novak
IP Domains
www.ip-domains[.]com
LOGO

The post UPOZORENJE: prijevara s registracijom domena first appeared on CERT.hr.

U posljednje vrijeme otkriveno je više od 6000 lažnih internetskih trgovina kojima je cilj krađa osobnih podataka i financijskih sredstava hrvatskih građana.

CARNET poziva korisnike da prije online kupovine provjere internetske trgovine na besplatnom servisu iffy.cert.hr.

CARNET-ov Nacionalni CERT u rad je pustio novi servis CERT iffy koji korisnicima prije ili prilikom online kupovine omogućuje provjeru ima li internetska trgovina obilježja lažnog weba. Korištenje servisa je jednostavno, a sve što korisnici trebaju napraviti kako bi provjerili internetske trgovine je na stranici iffy.cert.hr upisati ili zalijepiti URL adresu trgovine koju žele provjeriti te pritisnuti gumb za provjeru.

„U proteklom razdoblju broj lažnih internetskih trgovina u stalnom je porastu. One često oponašaju stranice poznatih modnih brendova, s ciljem krađe osobnih podataka i financijskih sredstava. Stoga smo, zbog sve učestalijih prijava lažnih internetskih trgovina, odlučili razviti servis CERT iffy“, izjavila je Nataša Glavor, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.

CARNET-ov Nacionalni CERT trenutno posjeduje popis od više od 6000 lažnih internetskih trgovina koje ciljaju korisnike u Hrvatskoj. Taj je broj rezultat inicijalnog testiranja servisa prema indikacijama koje pokazuju da se radi o lažnom web shopu. Točan broj lažnih internetskih trgovina teško je utvrditi zbog toga što se dio trgovina nakon prijave ukloni, a napadači kreiraju nove na drugim domenama. Osim toga, neke je lažne internetske trgovine teško automatizirano detektirati. Zato je važna suradnja između različitih tijela, ali i povratna informacija korisnika koji će moći prijaviti lažne web shopove koji se ne nalaze u bazi.

Važno je napomenuti kako su rezultati analize informativnog karaktera te se korisnicima savjetuje da dodatno samostalno provjere internet trgovine pomoću indikatora koje će pronaći na servisu, a odluku o kupovini donose samostalno.

Osim upisom URL-a sumnjive internetske trgovine u CERT iffy, korisnici mogu lažne internetske trgovine prepoznati i prema sljedećim indikatorima:

• često koriste ime i vizualni identitet poznatih modnih brendova
• domena web trgovine se razlikuje od izvorne domene brenda (npr. brand.com → brend.xyz)
• uz ime brenda često imaju dodatke poput „Hrvatska“, „outlet“, „popust“, „akcija“ i sl. (npr. brend-hrvatska.com, brend-outlet-hrvatska.com, brend-akcija.com…)
• dijelovi stranice su na različitim jezicima
• pojavljuje se tekst u kojem svaka riječ počinje velikim početnim slovom
• pojavljuju se gramatičke greške
• nema podataka o tvrtki i kontakt broja
• nije moguće plaćanje pouzećem
• kontakt je dostupan samo putem forme za slanje elektroničke pošte
• korisnik ne može kupovati kao gost, već je obavezna registracija
• svi artikli su na popustu ili imaju neuobičajeno niske cijene.

Za dodatne informacije o servisu korisnici se mogu obratiti na adresu iffy@cert.hr, a za opće upite o kibernetičkoj sigurnosti na adresu ncert@cert.hr, dok lažne internetske trgovine, ali i druge računalno sigurnosne incidente mogu prijaviti na adresu incident@cert.hr.

The post CERT iffy – servis za provjeru internetskih trgovina first appeared on CERT.hr.

Ivanti je iznio detalje o kritičnoj ranjivosti Standalone Sentrya koja omogućuje udaljeno izvršavanje kôda. Apeliraju na korisnike da odmah preuzmu zakrpe kako ne bi postali žrtve kibernetičkog napada.

Ranjivost: CVE-2023-41724 (CVSS: 9.6)

Ranjivost omogućuje neautentificiranom napadaču izvršavanje naredbi na operacijskom sustavu uređaja unutar fizičke ili logičke mreže.

Ranjive su sve podržane verzije 9.17.0, 9.18.0 i 9.19.0 te starije.

Izdane su zakrpe za verzije 9.17.0, 9.18.0 i 9.19.0, a mogu se preuzeti putem njihovog portala.

Iz Ivantija su naglasili kako nemaju spoznaju da je netko od korisnika kompromitiran ovom ranjivošću.

Uz ovu ranjivost zakrpana je i ranjivost (CVE-2023-46808, CVSS: 9.9) koja bi mogla omogućiti autentificiranom napadaču udaljeno izvršavanje proizvoljnog kôda.

Ažurirajte svoje sustave jer napadači vole iskorištavati poznate ranjivosti.

The post Ivanti je izdao zakrpu za kritičnu ranjivosti first appeared on CERT.hr.

Threat Hunting je proces proaktivnog sigurnosnog pretraživanja cijelog sustava s ciljem otkrivanja, izoliranja i neutraliziranja prijetnji koje su izbjegle postojeća sigurnosna rješenja.

Definira se kao proaktivni proces jer je njegov glavni cilj otkrivanje prijetnje prije nego se uopće pojavi indikator kompromitacije. To čini glavnu razliku između Threat Hunting a i Threat Detectiona koji koristi pasivniji pristup kojem je cilj nadgledanje sustava i reagiranje nakon što se pojavi indikator kompromitacije.

Sigurnosno pretraživanje sustava podrazumijeva pretraživanje cijele infrastrukture počevši od računala, servera, mreža, aplikacija tj. sve što je u domeni organizacije unutar koje se vrši Threat Hunting.

Osim pronalaska prijetnji, Threat Hunting se radi i zbog poboljšanja efikasnosti drugih sigurnosnih rješenja bez kojih bi danas bilo nezamislivo korištenje interneta i računalnog prostora. Stoga se može reći da je sekundarni zadatak Threat Huntinga, indirektno unaprjeđenje sigurnosnih rješenja, jer se otkrivanjem i analiziranjem prijetnji dobiva uvid u slabosti i propuste sigurnosnih rješenja.

Cjelokupni proces Threat Huntinga rezultira unaprjeđenjem jedne opširne baze koju nazivamo Threat Intelligence.

Threat Intelligence predstavlja bazu podataka koja uključuje tehnike, procedure, alate, mitigacije te informacije o samim napadačima. Threat Intelligence  je u korelaciji s Threat Huntingom jer je dobar izvor znanja za sve koji se bave Threat Huntingom, a s druge strane svi koji se bave Threat Huntingom nakon dokumentiranja nađenih prijetnji pretvaraju to znanje u Threat Intelligence. Dobar primjer je svakako MITRE ATT&CK organizacija koja ima detaljnu bazu podataka koja se svakodnevno ažurira s detaljnim opisima.

Threat Hunting počinje s pretpostavkom da je prijetnja već u sustavu i prije nego za to postoji indikator kompromitacije. Iako sama definicija procesa Threat Huntinga ovisi od organizacije do organizacije, generalno može se definirati u tri faze.

Prva faza je planiranje unutar koje se stvara hipoteza o prijetnji te što tražiti, gdje tražiti i što sve uzeti u obzir za vrijeme Threat Huntinga. Nakon toga slijedi prikupljanje informacija, ovaj dio zahtjeva korištenje različitih alata i izvora, a u prvom planu je SIEM (Security Informtion and Event Management) platforma kao npr. Splunk alat, koji pruža centralizaciju zapisa svih računalnih, serverskih, mrežnih, softverskih te korisničkih aktivnosti, ali i mnogih drugih na jedno mjesto te kroz detaljan ispis svih prikupljenih zapisa pruža uvid u aktivnosti koje su se odvijale ne samo unutar sustava, već i vanjske aktivnosti koje su usmjerene prema tom sustavu.

Zatim slijedi faza unutar koje se detaljno analiziraju svi prikupljeni podaci. Ova faza je kritična jer zahtjeva čitanje svih skupljenih zapisa. Ovisno o veličini organizacije ili sustava koji se pregledava zapisa može biti od milijun do milijarde unutar samo jednog dana te sežu od Windows Event Logs, Windows Sysmon, Linux Logs, Firewall, AntiVirus, DNS, DHCP te mnogi drugi zapisi. Nakon što su se svi podaci obradili, slijedi problematika prepoznavanja anomalija te razlikovanje malicioznih i nemalicioznih aktivnosti. Ovaj proces je dugotrajan i iscrpljujući jer provjera svake aktivnosti zahtjeva dosta vremena i resursa. Unutar ovog proces dolazi do otkrivanja prijetnje ili ranjivosti, ako uopće postoje, jer ne znači da će svakim Threat Huntingom prijetnja ili ranjivosti biti otkrivene.

Ako se otkrije prijetnja ili ranjivost, slijedi zadnja faza rezolucije procesa. Unutar ovog koraka radi se detaljan izvještaj o cijelom procesu. To podrazumijeva opis svakog koraka od skupljanja informacija, analize podataka do načinu istraživanja te najbitnije, o samoj prijetnji ili ranjivosti koja mora biti detaljno istražena i dokumentirana. Sve skupljene informacije služe kako bi se poboljšao rad sigurnosnih alata, mitigirale ranjivosti u sustavu, ažurirali potrebni sustavi ili promijenile postavke unutar sustava. Također, svo stečeno znanje se stavlja dostupno u Threat Intelligence kako bi svi koji se bave kibernetičkom sigurnošću bili informirani o novo otkrivenim ranjivostima ili prijetnjama.

Threat Hunting je dakle jedan sloj zaštite koji je neophodan dio kibernetičke sigurnosti. Iako je izuzetno zahtjevan te iziskuje dosta znanja, iskustva i resursa, potreban je kako bi se otkrile prijetnje i ranjivosti poput ranjivosti nultog dana za koje razvojni inženjeri možda nisu svjesni da postoje dok ih napadači ne počnu iskorištavati.

The post Što je Threat Hunting? first appeared on CERT.hr.

Ove godine ECSC2024 i openECSC204 zajednički organiziraju talijanska Nacionalna agencija za kibernetičku sigurnost i Nacionalni laboratorij za kibernetičku sigurnost.

European Cyber Security Challenge (ECSC) se održava svake godine, a cilj mu je okupiti i povezati talentirane europske sigurnjake kako bi naučili nešto novo i upoznali se u jednoj zabavnoj, a opet natjecateljskoj atmosferi.

Svake godine tisuće mladih sudjeluje na državnim natjecanjima, poput Hacknite natjecanja, koja služe kao selekcija za ECSC. Budući da je broj natjecatelja na ECSC-u ograničen, mnogi ne dobiju priliku sudjelovati i pokazati svoje znanje.

Kako bi se tome doskočilo, 2022. godine je pokrenut openECSC, koji za razliku od ECSC-a nema ograničenja te poziva sve entuzijaste iz područja kibernetičke sigurnosti da se pridruže i okušaju u natjecanju, neovisno o godinama, razini znanja, nacionalnosti i sl.

OpenECSC2024 će imati četiri kruga natjecanja od kojih će prva tri trajati po tjedan dana, a finale će trajati 24 sata.

OpenECSC omogućuje sudjelovanje više natjecatelja, a najvažnije je što omogućuje sudjelovanje i natjecateljima iz država koje nemaju mogućnost organizirati državna natjecanja i provesti selekciju.

Najbolje natjecatelje očekuju nagrade, a pobjednici prva tri kruga će biti pozvani na ECSC2024 finale u Italiji.

Raspored openECSC2024 natjecanja:

1. Krug – 18. ožujka 2024., 10.00 UTC – 24. ožujka 2024., 22.00 UTC
2. Krug – 22. travnja 2024., 10.00 UTC – 28. travnja 2024., 22.00 UTC
3. Krug – 13. svibnja 2024., 10.00 UTC – 19. svibnja 2024., 22.00 UTC
4. FINALE – 21. rujna 2024., 10.00 UTC – 22. rujna 2024., 10.00 UTC

U planu su i dodatni Jeopardy izazovi:

Talijanska kibernetička olimpijada – 6. travnja 2024., 14.00 UTC – 18.00 UTC (za individualne natjecatelje od 14 do 19 godina starosti)

Talijanska kibernetička olimpijada – 8. lipnja 2024., 09.00 UTC – 16.00 UTC (za individualne natjecatelje od 14 do 19 godina starosti)

CyberChallenge.IT University selection – 29. svibnja 2024., 09.00 UTC – 16.00 UTC (za individualne natjecatelje od 16 do 24 godina starosti)

Za sudjelovanje na openECSC2024 možete se prijaviti na poveznici https://open.ecsc2024.it/

Želimo vam puno sreće u natjecanju!

The post Prijavi se na OpenECSC first appeared on CERT.hr.

NSA i CISA su izdali upute najboljih praksi za sigurnost usluge u oblaku.

Tvrtke rado odabiru uslugu u oblak jer ne moraju same postavljati infrastrukturu. Usluge oblaka moraju biti dobro zaštićene jer su često mete napada zbog podataka koji se na njima nalaze.

NSA i CISA izdali su pet dokumenata u kojima su opisane najbolje prakse za zaštitu usluge u oblaku. Donosimo vam ih u nastavku:

1. Primjenjujte sigurne prakse upravljanja računima i pristupom usluzi

U ovom su dokumentu objašnjene uobičajene prijetnje upravljanju računima u oblaku te najbolje prakse za ublažavanje tih prijetnji.

Savjeti za upravljanje računima i pristupom, najbolje prakse za konfiguraciju dvofaktorske autentifikacije, pohranjivanje vjerodajnica i podjele ovlasti korisnicima.

• Primjenjujte sigurne prakse upravljanja ključevima

Dokument ocrtava najbolje prakse za upravljanje ključevima. Prilikom korištenja cloud KMS-a, važno je razumjeti i dokumentirati zajedničke odgovornosti.

Kako sigurno konfigurirati rješenja za upravljanje ključevima (KMS).

• Napravite enkripciju i segmentaciju mreže

Dokument pruža savjete o šifriranju podataka prilikom prijenosa i kako najbolje segmentirati usluge u oblaku kako bi mogle međusobno komunicirati samo ako je to potrebno.

• Zaštitite podatke u oblaku

U dokumentu se nalaze smjernice za šifriranje podataka u mirovanju, osiguravanje podataka o neovlaštenog pristupa i stvaranje sigurnosnih kopija te plana oporavka.

• Umanjite rizik kompromitacije pružatelja usluga u oblaku

Dokument popisuje pet aspekata koje treba uzeti u obzir prilikom korištenja pružatelja usluga u oblaku budući da oni ostvaruju visoku razinu pristupa mreži korisnika, a zbog toga su često na meti napadača.

Iako se ne radi o opširnim dokumentima, vrijedi ih pročitati jer možda sadrže nešto što dosad niste znali.

Kako bi doprinijeli otkrivanju napada na Azure usluge u oblaku, CISA je prošle godine izdala alat „Untitled Goose Tool“ pomoću kojeg sigurnjaci mogu lakše prebaciti podatke iz Azure Active Direcotrya, Microsoft Azurea i Microsoft 365 okruženja.

The post CISA i NSA upute za sigurnost cloud servisa first appeared on CERT.hr.

Prva ConCERT konferencija na temu kibernetičke sigurnosti u organizaciji CARNET-ovog Nacionalnog CERT-a i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) okupila je dvjestotinjak stručnjaka iz područja kibernetičke sigurnosti i studenata.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je na otvaranju kako Vlada i resorna ministarstva prepoznaju važnost kibernetičke sigurnosti i ulažu u obrazovanje djelatnika u ovome segmentu. U svibnju 2023. godine, Hrvatska i Sjedinjene Američke Države potpisale su Memorandum o suzbijanju kibernetičkog kriminala kako bi se osigurala kvalitetnija suradnja i razmjena informacija u području transnacionalnog kibernetičkog kriminala iz čega se vidi kako je Vlada prepoznala kibernetičku sigurnost kao važan dio domovinske sigurnosti.

Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Vedran Bilas  osvrnuo se na napore koje FER ulaže u obrazovanje budućih stručnjaka i uvrštavanje kibernetičke sigurnosti u kolegije koji se na FER-u podučavaju.

Ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz naglasio je kako je razmjena informacija jedan od ključnih aspekata suradnje među svim sektorima, pogotovo o kibernetičkim prijetnjama. Dodao je kako se detalji kibernetičkim incidentima trebaju proširiti unutar zajednice kako bismo različiti dionici zajednički radili na otkrivanju novih prijetnji.

Na konferenciji su predstavljeni dobrovoljni mehanizmi zaštite iz novog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti s naglaskom na Nacionalni sustav za otkrivanje kibernetičkih prijetnji i zaštitu kibernetičkog prostora – SK@UT. Sustav SK@UT je najveći projekt zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora i predstavlja „kibernetički kišobran“ koji trenutno pokriva više od 70 državnih tijela, operatora ključnih usluga i pravnih osoba od posebnog interesa za RH.

Predstavljeno je i Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS) osnovano s ciljem objedinjavanja stručnih znanja i jačanja sposobnosti u obrani od kibernetičkih napada. Uz to, NKS će Hrvatskoj omogućiti iskorištavanje mogućnosti financiranja projekata iz programa Digitalna Europa.

Stručnjaci CARNET-ovog Nacionalnog CERT-a Jakov Đogić i Jakov Kiš govorili su o iskustvima organizacije i provedbe Capture the Flag  (CTF) natjecanja iz područja kibernetičke sigurnosti pod nazivom Hacknite koje se provodi od 2020. godine za sve srednje škole, a najavljeno je i studentsko natjecanje Hackultet, koje će se prvi put održati ove godine. Najbolji srednjoškolski i studentski timovi imat će priliku za dodatnu obuku u trenažnom kampu te daljnju selekciju za ulazak u nacionalni tim koji će predstavljati Hrvatsku na European Cybersercurity Challengeu gdje će odmjeriti snage s drugim nacionalnim timovima.

Izv. prof. dr. sc. Predrag Pale u svom se predavanju osvrnuo na trenutnu situaciju u području kibernetičke sigurnosti, problem manjka stručnjaka iz područja kibernetičke sigurnosti i izazove koje predstavlja potreba njihove stalne obuke. Kao jedno od potencijalnih rješenja spomenuo je bolju razmjenu znanja i informacija među stručnjacima te kako bi znanje trebalo biti dostupno svima.

Didier Stevens, jedan od najpoznatijih malver analitičara na svijetu, održao je predavanje na temu analize Cobalt Strike beacona, servera i mrežnog prometa. Cobalt Strike se ranije najčešće koristio kao alat za takozvane Red Team vježbe (vježbe ofenzivne sigurnosti), no pojavom piratskih verzija, Cobalt Strike su počele koristiti i različite skupine. Didier je napravio i besplatno javno objavio nekoliko alata za analizu Cobalt Strikea te pokazao na koji način pristupiti kriptiranom prometu, kako bi se došlo do točnih naredbi koje udaljeni napadač izvršava na žrtvinom računalu.

Sigurnosni konzultant Leon Juranić prikazao je novu vrstu napada na web aplikacije, nazvanu Evil Colon. Evil Colon se temelji na manipulaciji stazama na disku, a napadi mogu se izvršiti u aplikacijama koje se poslužuju na Windows NTFS datotečnom sustavu te koriste Alternate Data Stream za manipulaciju stazama na disku. Ključ u zaštiti aplikacija od ovakvih napada je dobra sanitizacija svega što korisnik na neki način unosi na web aplikaciju, a u ovom slučaju upload datoteka, a bitno je napomenuti da detaljno treba analizirati ne samo one datoteke koje se prvi put uploadaju na web aplikaciju, nego i one koje su sklone izmjeni jednom nakon što su postavljene na poslužitelj.

Bojan Alikavazović, stručnjak za identifikaciju sigurnosnih prijetnji, održao je izlaganje na temu odgovora na incidente u industrijskim okruženjima, koji su jako osjetljivi na bilo kakve promjene koje nisu dio predviđenih procesa tog industrijskog okruženja. Računala uključena u rad industrijskih okruženja su iznimno osjetljiva, zato što se radi o sustavima koji rade opskrbu električnom energijom, vodom, nuklearnim postrojenjima i slično. Stoga je u odgovoru na incident iznimno bitno ne napraviti korake koji bi na neki način stvorili probleme u radu tih industrijskih postrojenja.

The post Održana je prva ConCERT konferencija o kibernetičkoj sigurnosti first appeared on CERT.hr.

The Hacker News prenosi kako obavještajni savez “Pet očiju” (Five Eyes), koji čine Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland upozorava na iskorištavanje ranjivosti Ivanti poveznika (engl. gatewaya) te da Ivantijev Integrity Checker Tool (ICT) nije dovoljna zaštita jer ne skenira sve direktorije i na taj način ostavlja napadačima mogućnost postavljanja stražnjih ulaza (engl. backdoor).

Mandiant je objavio kako kriptirana verzija BUSHWALK malvera može biti postavljena u direktorij koji ICT ne skenira i tako izbjeći detekciju.

Ivanti je od početka godine objavio pet ranjivosti svojih proizvoda od kojih su čak četiri iskorištene za napade.

Napomena: ne radi se o novim ranjivostima i Ivanti nije primijetio uspješnu kompromitaciju i ustrajno zadržavanje napadača u sustavima nakon tvorničkog reseta i sigurnosnih ažuriranja.

Ivanti ranjivosti:

CVE-2023-46805 (CVSS 8.2) – Authentication bypass vulnerability in web component

CVE-2024-21887 (CVSS 9.1) – Command injection vulnerability in web component

CVE-2024-21888 (CVSS 8.8) – Privilege escalation vulnerability in web component

CVE-2024-21893 (CVSS 8.2) – SSRF vulnerability in the SAML component

CVE-2024-22024 (CVSS 8.3) – XXE vulnerability in the SAML component

Savjetuje se preuzimanje i pokretanje ažuriranog ICT-a kojeg je Ivanti izdao 27. veljače.

CISA je izdala sigurnosne savjete vezane uz ovu opasnost, a dodatne informacije možete pronaći na cisa.gov.

The post Five Eyes upozorava na aktivno iskorištavanje ranjivosti Ivanti gatewaya first appeared on CERT.hr.

Bilježimo povećan broj prijava lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve. 

Radi se o poznatom tipu sextortion poruke u kojoj napadač uvjerava žrtvu u posjedovanje kompromitirajućeg sadržaja, te da je potrebno uplatiti novac na kripto novčanik kako bi taj sadržaj ostao tajan. 

Napadač želi izazvati strah, a postavljanjem roka od 48 sati natjerati potencijalnu žrtvu na uplatu novca! 

Naslov poruke glasi: Vaš novi način plaćanja je potvrđen. 

Poruka započinje tekstom:  

„Pozdrav, perverznjaku, želim vas obavijestiti o vrlo lošoj situaciji za vas. Međutim, možete imati koristi od nje, ako budete mudro postupali.“ 

Napadači traže uplatu 970 eura na kripto novčanik. 

„Prebacite 970 EUR u moj novčanik za bitcoin:1U1n4rPjfvFKERoXp7qi9YykzQ3yWpyjD“ 

Ako dobijete poruku poput ove to ne znači da je vaše računalo kompromitirano, a građane savjetujemo da ovu i sve ostale poruke ovoga tipa zanemare te uklone iz svojeg sandučića elektroničke pošte. 

Primjer: 

The post UPOZORENJE! U tijeku je ucjenjivačka kampanja first appeared on CERT.hr.

IBM je pratio milijarde sigurnosnih događaja u više od 130 zemalja i na temelju rezultata izdao Izvješće o prijetnjama u 2024. godini.

Opasnost od ransomwarea je u padu dok se sve više ciljaju servisi oblaka i kritične infrastrukture. U porastu su krađa podataka i prijetnje umjetne inteligencije. Napadači sve više kradu pristupne podatke zbog čega ne moraju hakirati sustave (npr. iskorištavati ranjivosti) kako bi dobili pristup.

Donosimo Vam najzanimljivije podatke IBM-ovog izvješća:

• Ransomware je u padu (-11,5%)
• Upadi korištenjem valjanih vjerodajnica su u porastu (+71%)
• Raste korištenje malvera za krađu podataka (+266%)
• 30% ranjivosti web aplikacija je zbog loše konfiguracije
• Najviše se napada Europu (32% zabilježenih napada)
• 84% napada na kritičnu infrastrukturu je moglo biti spriječeno primjenom standardnih sigurnosnih praksi

Najčešći vektori napada su:

• Korištenje valjanih pristupnih podataka
• Phishing
• Iskorištavanje javno dostupnih aplikacija

Što su napadači činili nakon upada u mrežu:

• Postavljanje malvera (43%)
• Ransomware (20%)
• Backdoor (6%)
• Rudarenje kripto valuta (5%)

Organizacije su najviše pogađale:

• Krađa podataka (32% incidenata)
• Iznuda (24%)
• Krađa pristupnih podataka (23%)
• Reputacijska šteta (9%)
• Uništavanje podataka (9%)

Cijelo izvješće dostupan je na poveznici: IBM X-Force Threat Intelligence Index 2024

The post IBM: kibernetičke prijetnje u 2024. godini first appeared on CERT.hr.

Timove koji se bave kibernetičkom sigurnošću tradicionalno dijelimo na crveni i plavi. Ljubičasti tim predstavlja suradnju crvenog i plavog tima kako bi se efikasnije iskoristile vještine oba tima, a sustavi bolje osigurali. 

Crveni tim čine stručnjaci za ofenzivnu sigurnost, testiraju sustave kao napadači, a ranjivosti traže korištenjem metoda i alata koje bi koristili i napadači u stvarnom napadu. 

Plavi tim  čine stručnjaci za defenzivnu sigurnost, odnosno stručnjaci za obradu incidenata i analitičari koji razumiju strukturu sustava i interne protokole. Njihova primarna djelatnost je prevencija incidenata, sanacija ranjivosti te odgovor na kibernetičke incidente. 

Zašto ljubičasti tim? 

Ljubičasti tim predstavlja suradnju crvenog i plavog tima. Često članovi jednog tima imaju vještine iz oba područja, a fokusiranje na samo jedno područje predstavlja neiskorišteni potencijal. Naposljetku, prijetnja je ista i timovi nemaju razloga raditi odvojeno. Ljubičasti tim istovremeno napada i štiti infrastrukturu kako bi se ona što bolje osigurala. 

Provođenjem sigurnosnog testiranja pomoću ljubičastog tima organizacija može: 

• Identificirati krivo konfigurirane sustave i druge sigurnosne propuste. 
• Osigurati mrežu i brže otkrivanje kompromitacije sustava. 
• Potaknuti suradnju između sigurnosnih timova i drugih odjela. 
• Podići svijest zaposlenika o važnosti kibernetičke sigurnosti i riziku ljudskog faktora. 
• Poboljšati sigurnost i zrelost organizacije testiranjem u sigurnom okruženju s niskim rizikom. 

Od suradnje imaju korist oba tima.  Crveni tim temeljem informacija koje im prenese plavi tim može efikasnije usmjeriti svoja testiranja, a plavi tim temeljem informacija dobivenih od crvenog tima može bolje zaštititi sustave. 

Uspostavljanjem i provođenjem vježbi za ljubičasti tim postiže se dugotrajna sigurnost sustava te se usklađuju zajednički ciljevi.

The post Što je to ljubičasti tim? first appeared on CERT.hr.

Pozivamo vas na webinar o aktualnim kibernetičkim rizicima i budućim trendovima kroz pregled posebno osjetljivih područja primjene sveprisutnih komunikacija u okruženjima kritične infrastrukture (industrija, promet, zdravstvo, i dr.). i predstavljanje hrvatskog razvojnog projekta u području zaštite komunikacije i kibernetičke sigurnosti u nadolazećoj kvantnoj eri kao što je projekt izgradnje Hrvatske kvantne komunikacijske infrastrukture – CroQCI .

Webinar će se održati 28. veljače 2024. godine u 13 sati u organizaciji CARNET-a, Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Izazovi održavanja kibernetičke sigurnosti informacijsko-komunikacijskih i mrežnih sustava rastu uslijed pojave novih vrsta kibernetičkih ugroza.

Kibernetički napadi mogu dovesti do krađa osobnih, financijskih i poslovnih podataka, računalnih prijevara,  prisluškivanja elektroničkih komunikacija i kibernetičke špijunaže, a posljedice čine veliku štetu za pojedinca i društvo. Novi zahtjevi za unaprjeđenjem tehnologije u području zaštite od kibernetičkih ugroza doveli su do razvoja kvantne kriptografije u svrhu povećanja sigurnosti komunikacije.

Želite li saznati:

• koji su trenutno aktualni trendovi u području kibernetičke sigurnosti,
• zašto je dosadašnja kriptografija javnog ključa RSA ugrožena Shorovim algoritmom,
• što je to kvantna kriptografija i zašto je važna,
• kakav je njen razvoj i primjena,
• što je to kvantna distribucija ključeva i koja je njena uloga u zaštiti komunikacije?

Poveznica na webinar: https://connect.srce.hr/croqci

The post CroQCI webinar: Kibernetička sigurnost informacijsko-komunikacijskih i mrežnih sustava first appeared on CERT.hr.

22. veljače 2024. godine u Bukureštu, Europski centar za konpetencije za kibernetičku sigurnost organizira događanje na kojem će se raspravljati o mogućnostima financiranja u okviru programa Digitalna Europu. 

Ovaj događaj služi kao platforma za širenje ključnih informacija o najnovijim pozivima za dostavu prijedloga te pruža mogućnost umrežavanja za europsku zajednicu kibernetičke sigurnosti. 

ECCC Info Day  

Četvrtak, 22. veljače 2024. 

09:00 – 16:30 (EET) 

Hotel Sheraton 

Bukurešt, Rumunjska 

Zainteresirani sudionici također će imati mogućnost predstaviti svoje projektne ideje za mogućnosti financiranja. 

Europska komisija objavila je 18. prosinca niz poziva za dostavu prijedloga za program Digitalna Europa. Namjenski proračun od 84 milijuna eura stavljen je na raspolaganje za razvojne aktivnosti koje podupiru nove načine primjene umjetne inteligencije i drugih tehnologija za Sigurnosne operativne centre, provedbu europskih zakona koji uređuju područje kibernetičke sigurnosti i europski prijelaz na postkvantnu kriptografiju. 

Projektima financiranim ovim pozivom upravljat će Europski centar kompetencija za kibernetičku sigurnost (ECCC). Pozivi su otvoreni za tvrtke, mala i srednja poduzeća, subjekte javne uprave i druge subjekte iz država članica EU-a, zemalja EFTA-e/EEA i zemalja pridruženih Programu Digitalna Europa. 

Cijeli program konferencije, kao i registracijski obrazac možete pronaći na stranici: ECCC Info Day, 22 February in Bucharest, Romania – European Union (europa.eu)  

The post ECCC Info Day, mogućnosti financiranja u okviru programa Digitalna Europa first appeared on CERT.hr.

Otkrivene su kritične ranjivosti u Fortinet FortiOS SSL VPN-u: 

• CVE-2024-21762 (CVSS 9.6) – omogućuje udaljenom, neautentificiranom napadaču izvršavanje proizvoljnog programskog kôda ili naredbi putem posebno oblikovanih HTTP zahtjeva. 
• CVE-2024-23113 (CVSS 9.8) – ranjivost u FortiOS fgfmd servisu koja omogućava udaljenom, neautentificiranom napadaču izvršavanje proizvoljnog programskog kôda ili naredbi putem slanja posebno oblikovanih zahtjeva. 

Fortinet je napomenuo da se ranjivost CVE-2024-21762 već potencijalno iskorištava.  

Iskorištavanje navedenih ranjivosti Fortineta može dovesti do ransomware napada ili kibernetičke špijunaže. 

Savjete Fortineta možete pročitati na:  

• https://www.fortiguard.com/psirt/FG-IR-24-015 
• https://www.fortiguard.com/psirt/FG-IR-24-029 

Ranjivi sustavi:  Preporuka: • FortiOS inačice 7.4.0 do 7.4.2 Nadograditi na FortiOS inačicu 7.4.3 ili noviju • FortiOS inačice 7.2.0 do 7.2.6 Nadograditi na FortiOS inačicu 7.2.7 ili noviju • FortiOS inačice 7.0.0 do 7.0.13 Nadograditi na FortiOS inačicu 7.0.14 ili noviju • FortiOS inačice 6.4.0 do 6.4.14 Nadograditi na FortiOS inačicu 6.4.15 ili noviju • FortiOS inačice 6.2.0 do 6.2.15 Nadograditi na FortiOS inačicu 6.2.16 ili noviju • Sve 6.0 FortiOS inačice migracija na stabilne inačice sustava 

Savjetujemo da provjerite mrežne zapise kako biste se uvjerili da nije ostvaren neovlašteni pristup sustavu te implementirajte uvjetovana pravila pristupa (npr. GeoIP blokiranje) kako biste umanjili izloženost napadu. 

The post FORTINET KRITIČNE RANJIVOSTI first appeared on CERT.hr.

U Narodnim novinama (NN 14/2024), 7. veljače 2024. godine, objavljen je Zakon o kibernetičkoj sigurnosti kojim se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148, skraćeno Direktiva NIS2.

Ovim se Zakonom uređuju:

• postupci i mjere za postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti,
• kriteriji za kategorizaciju ključnih i važnih subjekata,
• zahtjevi kibernetičke sigurnosti za ključne i važne subjekte,
• posebni zahtjevi za upravljanje podacima o registraciji naziva domena i kontrola njihove provedbe,
• dobrovoljni mehanizmi kibernetičke zaštite,
• nadležna tijela u području kibernetičke sigurnosti i njihove zadaće i ovlasti,
• stručni nadzor nad provedbom zahtjeva kibernetičke sigurnosti,
• prekršajne odredbe,
• praćenje provedbe ovoga Zakona i druga pitanja od značaja za područje kibernetičke sigurnosti.

Zakonom se uspostavlja okvir strateškog planiranja i odlučivanja u području kibernetičke sigurnosti te utvrđuju nacionalni okviri upravljanja kibernetičkim incidentima velikih razmjera i kibernetičkim krizama.

Postizanje i održavanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti, posebno kroz razvoj i kontinuirano unaprjeđenje politika kibernetičke zaštite i njihove provedbe, razvoj nacionalnih sposobnosti u području kibernetičke sigurnosti, jačanje suradnje i koordinacije svih relevantnih tijela, jačanje suradnje javnog i privatnog sektora, promicanje razvoja, integracije i upotrebe relevantnih naprednih i inovativnih tehnologija, promicanje i razvoj obrazovanja i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti te razvojne aktivnosti usmjerene na jačanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti od nacionalnog su značaja za Republiku Hrvatsku.

Cilj je ovoga Zakona uspostavljanje sustava upravljanja kibernetičkom sigurnošću koji će osigurati djelotvornu provedbu postupaka i mjera za postizanje visoke razine kibernetičke sigurnosti u sektorima od posebne važnosti za nesmetano obavljanje ključnih društvenih i gospodarskih aktivnosti i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Zakonom je obuhvaćen veći broj sektora (19) što pretpostavlja veći obuhvat obveznika Zakona naspram Zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga iz 2018. godine kojim se preuzela NIS Direktiva iz 2016. godine.

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Nacionalni CERT sudjeluju u provedbi pojedinih odredbi Zakona i navedeni su kao nositelji pojedinih uloga i odgovornosti u implementaciji.

CARNET kao subjekt koji obavlja funkcije registra naziva vršne nacionalne internetske domene u Republici Hrvatskoj postaje subjekt primjene obveza iz Zakona koje se odnose na sektore visoke rizičnosti u sektoru Digitalna infrastruktura.

Nacionalni CERT je nadležni CSIRT pri CARNET-u uz nadležni CSIRT pri središnjem državnom tijelu za kibernetičku sigurnost (CSIRT je kratica za Computer Security Incident Response Team, odnosno nadležno tijelo za prevenciju i zaštitu od kibernetičkih incidenata, za koju se koristi i kratica CERT (Computer Emergency Response Team)).

Središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost, kroz Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost i CARNET, kroz Nacionalni CERT, obavljaju zadaće CSIRT-a na nacionalnoj razini, prema podjeli nadležnosti iz Priloga III. Zakona u kojem se nalazi Popis nadležnosti u području kibernetičke sigurnosti.

Nacionalni CERT je nadležni CSIRT za sve vrste subjekata u sektorima Bankarstvo, Infrastruktura financijskog tržišta, Istraživanje i Sustav obrazovanja te za Registar naziva vršne nacionalne internetske domene u sektoru Digitalna infrastruktura.

Nacionalni CERT obavlja zadaće nadležnog CSIRT-a za javne i privatne subjekte, uključujući građanstvo, a koji nisu kategorizirani kao ključni ili važni subjekti sukladno ovom Zakonu. Takvi subjekti mogu provoditi samoprocjene kibernetičke sigurnosti za mrežne i informacijske sustave kojima se služe u svom poslovanju ili u pružanju svojih usluga, te mogu dobrovoljno obavijestiti o svakom značajnom incidentu, ostalim incidentima, kibernetičkim prijetnjama ili izbjegnutim incidentima.

U članku 43. Nacionalna platforma za prikupljanje, analizu i razmjenu podataka o kibernetičkim prijetnjama i incidentima – PiXi platforma zakonom je određena kao jedinstvena ulazna točka za obavještavanje o kibernetičkim prijetnjama i incidentima u svrhu obavještavanja o značajnim incidentima i obavještavanja na dobrovoljnoj osnovi o svakom incidentu, kibernetičkoj prijetnji i izbjegnutom incidentu. Razvoj i upravljanje PiXi platformom u nadležnosti je CARNET-a.

U Prilogu I. Zakona navedeni su Sektori visoke rizičnosti: energetika (podsektori: električna energija, centralizirano grijanje i hlađenje, nafta, plin, vodik), promet (podsektori: zračni promet, željeznički promet, vodeni promet, cestovni promet), bankarstvo, infrastruktura financijskog tržišta, zdravstvo, voda za ljudsku potrošnju, otpadne vode, digitalna infrastruktura, upravljanje uslugama IKT-a (B2B), javni sektor i svemir.

U Prilogu II. Zakona navedeni su drugi kritični sektori: poštanske i kurirske usluge, gospodarenje otpadom, izrada, proizvodnja i distribucija kemikalija, proizvodnja, prerada i distribucija hrane, proizvodnja (podesktori: proizvodnja medicinskih proizvodai in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda, proizvodanj računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, proizvodnja električne opreme, proizvodnja strojeva i uređaja, proizvopdnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava), pružatelji digitalnih usluga, istraživanje i sustav obrazovanja.

U Prilogu III. Zakona nalazi se Popis nadležnosti u području kibernetičke sigurnosti koji navodi sektore, podsektore, vrste subjekata, nadležna tijela za provedbu zahtjeva kibernetičke sigurnosti, nadležna tijela za provedbu posebnih zakona i nadležne CSIRT-ove.

U Prilogu IV. Zakona navodi se obvezni sadržaj nacionalnog akta strateškog planiranja iz područja kibernetičke sigurnosti, kojeg donosi Vlada na prijedlog središnjeg državnog tijela za kibernetičku sigurnost, kao srednjoročni akt strateškog planiranja iz područja kibernetičke sigurnosti. Aktom strateškog planiranja se utvrđuju posebni ciljevi i prioriteti u području razvoja kibernetičke sigurnosti koji najmanje obuhvaćaju javne politike iz Priloga IV., okvir za praćenje i vrednovanje provedbe ciljeva i prioriteta.

Rokovi za donošenje provedbenih propisa

U roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada će donijeti provedbeni propis o kategorizaciji subjekata, vođenju popisa ključnih i važnih subjekata i posebnog registra subjekata.

U roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada će donijeti srednjoročni akt strateškog planiranja.

U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada će donijeti nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama.

U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada će donijeti Plan provedbe vježbi kibernetičke sigurnosti.

Zakon o kibernetičkoj sigurnosti stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

The post Objavljen je Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024) first appeared on CERT.hr.

Nacionalni CERT zamijetio je nove pokušaje prijevare u kojima putem telefonskog poziva prevaranti uvjeravaju građane da im je osobna iskaznica korištena u kriminalnim radnjama.  

Prilikom dolaznog poziva pokazuje se hrvatski broj, a osobe komuniciraju na engleskom jeziku. 

• Građani javljaju kako su zaprimili pozive koji započinju automatiziranom porukom „your ID has been used in criminal activity and there is active arrest warrant, press 1 to talk to an agent“  

Prevaranti građane uvjeravaju da im je kompromitirana ili istekla osoba iskaznica te ih usmjeravaju na javljanje jednom od „operatera/agenata”. 

• Nakon što se pritisne broj 1, javlja se osoba koja se na engleskom jeziku predstavlja kao zaposlenik hrvatske policije. 

Ovakav tip prevare se koristi za krađu osobnih podataka, a potencijalno i krađu financijskih sredstava. 

Savjeti za građane: 

Hrvatska policija s Vama neće započeti razgovor automatiziranom porukom na engleskom jeziku. 

Prekinite komunikaciju čim prepoznate prijevaru. 

NE dijelite osobne podatke s nepoznatim osobama. 

NE slikajte osobne dokumente i ne šaljite ih nepoznatim osobama. 

NE uplaćujte novac nepoznatim osobama za sumnjive usluge ili ucjene. 

Prijavite pokušaj prijevare i podijelite informaciju s drugima kako oni ne bi postali žrtve. 

The post UPOZORENJE! Građani zaprimaju pozive u kojima se napadač predstavlja kao policija first appeared on CERT.hr.

Dan sigurnijeg interneta obilježili smo s jednom konferencijom i dva školska predavanja.

Na poziv OŠ Jure Kaštelana i SŠ ban Josip Jelačić iz Zaprešića održali smo predavanja na temu kibernetičke sigurnosti.

U suradnji s Udrugom Suradnici u učenju i HAKOM-om održali smo ovog utorka (6.2.2024.) tematsku konferenciju “Potraga za boljim internetom”, s koje je poslana poruka o potrebi snažnije prevencije elektroničkog nasilja, zaštite osobnih podataka djece, stvaranja sigurnog virtualnog okružja te dostupnosti kvalitetnih internetskih sadržaja za djecu i mlade. Jedan od najvažnijih dana u kalendaru internetske sigurnosti okupio je brojne relevantne sugovornike, ali i nastavnike i učenike obrazovnih ustanova diljem Hrvatske kako bi se ukazalo na svakodnevnu potrebu zaštite djece i mladih.

Na početku konferencije prisutnima su se obratili: Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a, Marina Dimić Vugec, voditeljica Odjela za upravljanje kibernetičkom sigurnošću – Nacionalnog CERT-a te Darko Rakić, predsjednik udruge Suradnici u učenju.

U tijeku je izrada Nacionalnog  programa za djecu u digitalnom okruženju za razdoblje od 2024. do 2026.

Ana Babić Pezo, savjetnica Pravobraniteljice za djecu kazala je kako digitalni svijet pruža mnogo mogućnosti, a svi dionici u sustavu zaštite moraju dati svoj doprinos. U tijeku je izrada Nacionalnog  programa za djecu u digitalnom okruženju za razdoblje od 2024. do 2026. te ćemo napokon dobiti dokument koji će regulirati ovo područje. Također, istaknula je kako Hrvatska napokon ima i krovno tijelo što do sada nije bio slučaj, a to je Središnji državni ured za demografiju i mlade te je ukazala na nedovoljnu razmjenu podataka i iskustava između institucija.

Održana su dva okrugla stola:

Okrugli stol na temu „Pružanje podrške djeci i mladima za sigurnije odrastanje u digitalnom svijetu“, kojim je moderirala Lidija Kralj iz udruge Suradnici u učenju, okupio je brojne sudionike koji su razmijenili iskustva i informacije. U radu okruglog stola sudjelovali su Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva Europske komisije, Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije i predsjednika Vijeća Agencije za elektroničke medije, Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet, Tanja Zaninović iz HAKOM-a, Jakov Kiš iz CARNET-ova CERT-a, Anamarija Mladinić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, Neven Ricijaš iz Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Okrugli stol „Pružanje podrške djeci i mladima za sigurnije odrastanje u digitalnom svijetu“

O izazovima i svemu onom što znaju za drugim okruglim stolom na temu „Izazovi odrastanja u digitalnom svijetu“ govorila su djeca, a riječ je o učenicima osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske. Od njih se iz prve ruke moglo čuti koje društvene mreže koriste i s kojom svrhom, kako se ponašaju u razgovoru, na koji način ostavljaju digitalne tragove, kupuju li sigurno na internetu, na koji su način doživjeli pokušaje prevare i kako su se u takvim situacijama ponašali, kako prepoznati pokušaje prevara, lažne stranice i profile. Na poruke nepoznatih osoba ne treba odgovarati, potrebno je imati opciju privatnih profila, ne prihvaćati poruke nepoznatih osoba, paziti na gramatičku ispravnost rečenica i uvijek biti na oprezu – savjeti su to koje su podijelili svojim vršnjacima. Inače, panelisti ovog okruglog stola bili su Petra Brtan iz OŠ Novska, Gabriel Rakušić, učenik OŠ OŠ Matija Gubec, Piškorevci, Toni Firizin, učenik OŠ Grohote, otok Šolta, Marija Samsa, učenica OŠ Ivana Gorana Kovačića, Vrbovsko, Luka Haluška, učenik OŠ August Cesarec, Ivankovo, Paola Mikša, učenica OŠ Zdenka Turkovića, Kutjevo, Tijana Barlović, učenica Srednje škole Prelog, Lara Lukić, učenica Srednje škole Konjščina i Ema Pap, učenica Tehničke škole, Vinkovci. Moderatorica je bila Helena Valečić iz Udruge suradnici u učenju.

Okrugli stol „Izazovi odrastanja u digitalnom svijetu“

Drugi dio konferencije održan je online i obuhvatio je čitav niz korisnih tema, o kojima se više može vidjeti na poveznici. 

The post Obilježili smo Dan sigurnijeg interneta 2024. first appeared on CERT.hr.